TFF logoPRESSINFO
NEWPRESSINFOTFFFORUMSFEATURESPUBLICATIONSKALEJDOSKOPLINKS



46 razloga protiv prisustva i buduceg sirenja NATO saveza


TFF PressInfo 36

 

"Svi zainteresirani bi se trebali okupiti i kroz razgovor utvrditi OCIGLEDNE alternative militaristickoj politici uopce a narocito politici sirenja NATO saveza," apelira dr Oberg. "Prema izjavama predsednika Clintona i drzavnog tajnika, Madelaine Albright, trenutni iskorak na prosirenju koji ukljucuje Poljsku, Cesku i Madjarsku samo je prvi u nizu. Zbog toga smatramo da je upravo sada trenutak kada trebamo pripremiti i zastupati nove alternative suprotstavljene nastavljanju ovog opasnog procesa. Buduce sirenje NATO-a treba biti zaustavljeno," izjavljuje direktor TFF-a.

"NATO je bio i ostaje prilagodjen za vodjenje hladnog rata. U samoj svojoj sustini, savez se nije niti najmanje izmjenio. Ne smije se dozvoliti da NATO zauvjek predvodi i monopolizira u pitanjima sigurnosti svjeta. Vojni prioriteti kojima se on rukovodi, te osobito njegovo nuklearno naoruzanje, cine NATO jednim od problema sa kojima se covjecanstvo danas suocava a nikako ne instrumentom koji treba iskoristiti za iznalazenje novih miroljubivih postupaka pomocu kojih bi trebali olaksati prelazak u novo i sasvim drugacije razdoblje.

Sirenje NATO-a predstavlja cistu glupost. Ono se suprotstavlja svakoj viziji svijeta buducnosti u kom cemo nauciti da se medjusobno suceljavamo kao civilizirane osobe, da rjesavamo svoje sukobe putem pregovaranja i uz puno medjusobno uvazavanje, u kom cemo svoje energije moci posvjetiti demilitarizaciji, gradjanskom drustvu, demokraciji, pravednosti, odrzivom ekonomskom razvitku i miroljubivom suzivotu (koegzistenciji) uz razlicitosti."

"Odluku da ce se NATO prosirivati Evropa je primila potpuno nekriticki dok je u samim SAD kakva takva debata o tome ipak bila povedena. Moramo se zapitati zbog cega su predstavnici medija, strucnjaci iz oblasti sigurnosti pa i sami mirovnjaci prestali da postavljaju elementarna pitanja o tome ili da se izjasnjavaju protiv ove i ovakve destabilizirajuce politike", kaze dr Oberg i nastavlja:

"Iznenadjujuce se mali broj uvjerljivih razloga moze navesti u prilog sirenju NATO saveza. Da bi se razumjelo kako je takav projekt uopste prihvacen treba ga shvatiti kao jos jedan u nizu proizvoda ponudjenih na slobodnom trzistu, proizvod koji je kao takav (a da bi ga se lakse prodalo) oslobodjen bilo kakvog objektivnog suda ili moralnih razmatranja o samom sebi. Ukoliko je u njegov marketing ulozeno dovoljno novaca i uz blagovremeno osiguranu i na odgovarajuce nacine obradjenu (pozivanjem na strah s jedne i narcisoidnost s druge strane) spremnost elita da ga podrze, i ova se roba moze prodati. U suvremenom informatickom drustvu ljudska glupost u kombinaciji sa pohlepom za novcem i vlascu moze lako da se proda kao "mudrost" ili "drzavni interes" cak i u tzv. demokracijama. Ovo je u sustini doista prilicno uzasavajuce."

"Imam zadovoljstvo da mogu sa vama podijeliti nize navedene argumente PROTIV ovog prosirenja i protiv onih koja bi mu trebala uslijediti. Vecina tih argumenata iskristalizirana je kroz debatu, neke sam od njih postavio sam. Mnostvo zabrinutih gradjana osjeca da nesto nije u redu. Objavimo ovo glasno sa svih krovova. Neka nase najjace "oruzje" budu kvalitetno razmisljanje, bolje ideje, etika, suosjecanje i uspostava nase mreze - budimo neovisni mislioci u ovom dobu pojacanja autoritarnosti koje koriste slogan da 'nema drugih alternativa'. No, gdje nema alternativa ondje nema niti demokracije. Poticem sve zainteresirane da se spojimo i razmotrimo neke OCIGLEDNE alternative militaristickoj politici uopce a narocito alternative politici prosirenja NATO saveza," apelira Jan Oberg.

 

46 RAZLOGA PROTIV SADASNJEG I BUDUCIH PROSIRENJA NATO Saveza

1. NATO jednostavno nema onoliko iskustva u ovladavanju razlicitim konfliktima koliko ih imaju Ujedinjeni Narodi, OESS ili brojne ne-vladine organizacije. NATO nije osposobljen za nove izazove, sredstva kojima on raspolaze definitivno predstavljaju arsenal iz nase proslosti. Krajolik u kojem se dogadjaju post-hladnoratovska sukobljavanja znacenje pridaje UN-u ili OESS-u a nikako ne NATO-u koji je prije svega vojna organizacija.

2. Pristup ogromnim rezervama nafte koje leze u podrucju Kaspijsko More / Kavkaz lako bi mogao biti skriveni cilj ovog i buducih sirenja NATO-a. To takodjer objasnjava i iskljucivanje i zatvaranje Rusije i Jugoslavije.

3. " Pojacana stabilnost" i "unapredjena sigurnost" magicni su obrasci koji se koriste da bi se ideja o prosirenju prodala gradjanstvu. Medjutim, ovi pojmovi do sada nisu nikakvom analizom operacionalizovani, tj. nije receno sto bi konkretno trebalo uciniti da bi ih se ostvarilo, niti je pak doista dokazano da bi vise stabilnosti ili sigurnosti usledilo sa prosirenjem NATO-a nego sto bi bio slucaj ako bi ono izostalo. Ovakva retorika prolazi nezapazeno samo zato sto su i intelektualci i novinari vecinom prestali da postavljaju ona prava, odlucujuca pitanja.

4. Sigurnost bi danas trebala biti definirana nekim sirim i obuhvatnijim terminima, takvima koji bi ukljucivali i socijalno-ekonomske, kulturne i ekoloske dimenzije. Na taj bi nacin alternativna defanzivna obrana, kako vojna tako i civilna, samo dobila na znacenju. Sigurnost znaci efikasno prevladavanje sukoba. Sirenje NATO-a pak, zasniva se na sasvim zastarelom poimanju obrane.

5. Novonastale drzave poput Hrvatske, Bosne ili Gruzije - a jednako tako i novo-nesvrstane drzave poput bivsih clanica Varsavskog pakta - mogle bi postati pioniri novog obrambenog koncepta, sigurnosti i vanjske politike da ih samo drugi nisu vec odabrali da oponasaju odavno vec demodirane obrambene i sigurnosne principe, one koje su dosad zastupali igraci neuporedivo stariji i veci od njih (a u poredjenju sa kojima ce njihov vlastiti vojni status zauvijek ostati drugo ili cak trecerazredni).

6. Procjene troskova ovog prosirenja krecu se od nekoliko milijardi dolara pa sve do nekoliko stotina milijardi dolara samo tokom naredne decenije. Clanice NATO-a jos nisu suglasne oko toga tko bi ove troskove trebao platiti. Sve ukazuje na vec dobro poznato pravilo vojnih operacija: to ce ispasti skupo, neuporedivo skuplje od svih "procjena" nacinjenih u vrijeme kada je sama odluka bila donesena.

7. Troskovi - kako za one koji vec jesu u NATO-u tako i za nove clanice - jesu veoma visoki. Svi govore o ekonomskoj krizi. Trebali bismo se jos zapitati i koliko iznosi stavka "Nepredvidjenih troskova": tj. koliko bi socijalnih davanja, gradjanskih ulaganja, kulturnih aktivnosti odgovarajuce vlade mogle svom gradjanstvu priustiti u slucaju da ta sredstva ne bi ulagale u vojsne svrhe?

8. Trosenje ogromnih iznosa na vojsku u periodu dok traje ekonomska kriza sigurno ce dodatno osiromasiti slojeve koji vec i jesu ogrozeni a i dodatno ce obogatiti elite, zaostravajuci time vec postojece socijalne napetosti. Klasnih podjela, takvih koje podsticu na pojavu sukoba, vec ima sasvim dovoljno u cijeloj istocnoj Evropi.

9. Sirenje ce doprineti i pojacanoj americkoj moci u i nad Evropom ( dok Evropa uopce, a Europska Unija posebno, nikako ne uspjeva uskladiti i usaglasiti sopstveno djelovanje. Izgleda da istocno-evropske vlade upravo na ovaj nacin zele potvrditi sopstveno "pripadanje Zapadu" kad ih vec EU ne moze primiti u svoje okrilje.

10. Niti jedna nacija ne raspolaze neogranicenim resursima. Vise ulaganja u NATO neminovno ce znaciti manje ulaganja u OESS, u EU a i u UN, te isto tako i manje ulaganja u druge, ne-vojne sigurnosne mehanizme.

11. Neophodno je da NATO usvoji pravilo "nikako(ne(prvi" za upotrebu svog nuklearenog oruzja i pre nego se bilo kakvo njegovo prosirenje doista i dogodi.

12. Argumenti tipa "istocna Evropa to toliko zeli, pa kako bi im se onda moglo odbiti?" jednostavno ne stoje. Upravo je predsednik Clinton jos 1992. poceo prodavati ideju o sirenju NATO-a. Disidenti sa istoka, ukljucujuci tu i Lecha Valesu i Vaclava Havela, bili su tradicionalno pacifisti i neutralisti; svoj su akcenat stavljali na civilno drustvo, na kulturu i suradnju a nikako ne na nuklearizam i militarizaciju te zasigurno ne na clanstvo u NATO-u. Tj. barem dok oni sami nisu postali predstavnici drzavne vlasti te dok im netko nije u uho spustio "clanstvo u NATO-u".

13. Dapace, zar NATO mora sirom i galantno otvarati svoja vrata svakoj vladi (jasno ( ne niti Rusiji a ni Jugoslaviji) koja izgleda spremna da nema vlastito misljenje o svojoj sigurnosti a spremna je postati strankom, sticenikom velikog bratsva sa zapada? Dali se od nas doista ocekuje da povjerujemo kako gradjani koji su do sada samo mastali o demokraciji i prosperitetu ne bi niti odabrali nesto drugo samo da im je to drugo uopce ponudjeno kao alternativa suprotstavljena sirenju NATO-a?

14. Sudeci prema otvorenom stavu Washingtona, ovo je samo prvo prosirenje u nizu.

15. Tvrdnje kako ne postoje alternative sirenju NATO-a svjedoci jedino o posvemasnjem intelektualnom siromastvu ili, jos gore, o autoritarnom svjetonazoru (pogledu na svijet). Jedna od bitnih osobina svake demokracije jeste postojanje vise od jedne mogucnosti - te dakako, mogucnost javnog razgovora o njima.

16. Da je u drzavama, novim clanicama saveza, njihovom gradjanstvu predocena tocna informacija o dvije stvari: a) o vjerovatnoj realnoj cijeni te o mogucim uzgrednim troskovima kao i b) da ce nadalje biti, u slucaju najgoreg, "branjeni" i nuklearnim naoruzanjem, vjerojatno je da ovakva politika ne bi dobila bas previse javne podrske.

17. Vjeruje se da troskovi Rusije za naoruzanje iznose oko 10% onih koje izdvajaju SAD, a u popredjenju sa ukupnim izdvajanjima svih clanica NATO-a zajedno, procentualno su jos i manji. Ocito je da vojna prijetnja nikako ne moze biti motiv koji bi posluzio da opravda sirenje NATO-a.

18. Mozemo se zapitati hoce li svijet ikada postici da se provede razoruzanje ukoliko kao preovladjujuci opstaje slijedeci nacin razmisljanja: "Kad nam se prijeti moramo svoju vojsku ojacati; kada nam se ne prijeti vojsku takodjer moramo jacati jer bi nam se u protivnom u buducnosti mogla dogoditi prijetnja"?

19. Nijedna nacija nije toliko propatila niti je u ovom stoljecu bila toliko ponizavana kao Rusija. Pomislite samo na oba svjetska rata, na Staljinov teror, na nesposobnost komunisticke privrede. Za sve sto se u Gorbacovljevo doba dogodilo na planu otvaranja prema zapadu (a istovremeno je bilo i preduslov za unutarnje reforme) Sovjetski Savez ( Rusija nisu nagradjeni nicim osim praznim obecanjima. Sagledano iz povjesne perspektive a vidjeno iz Rusije, sirenje NATO-a i ne predstavlja nista drugo nego provokaciju ( "najsudbonosniju gresku americke politike u citavom post-hladnoratovskom periodu" kako je izjavio George Kennan.

20. Rusija nikada nece postati punopravna clanica, njeno se drustvo niti ne predvidja.

21. Ovo sirenje ce vjerojatno stimulirati medjusobna priblizavanja na liniji Rusija / Kina / Azija.

22. Sa prosirenjem ce se vjerojatno i fronta sukobljavanja 'katolicko-protestantsko' nasuprot 'pravoslavnog' dodatno zaostriti.

23. Vjerojatne buduce clanice su zemlje bivseg Varsavskog pakta ili neke druge, poput Slovenije, a koje se opet svaka za sebe osjecaju antagoniziranima prema Rusiji. Na taj se nacin novo sirenje NATO-a iz Rusije moze drugacije sagledati i kao pripajanje drzava koje su njeni potencijalni buduci neprijatelji.

24. Koliko ce se god pojacavati uloga NATO-a kao mirotvorca, ista ce uloga UN-a istovremeno neminovno slabiti. Ujedinjeni Narodi ( namjerno oslabljeni politikom SAD-a tijekom minulih godina ( biti ce prinudjeni da svoj autoritet, kompetencije, svoje steceno ime i ulogu koju imaju kao organizacija svjetske zajednice, predaju elitnoj interesnoj grupaciji kojoj ce biti dozvoljeno da krsi Povjelju dok ce UN-u preostati da provodi misije nad kojima u biti i nece imati punu kontrolu. Malo po malo, skracenica "UN" ce dobijati novi smisao: "Ujedinjeni NATO-i".

25. Posto ce razgranicenje medju drzavama clanicama NATO-a i onima koje to (jos) nisu, postajati sve maglovitije i neodredjenije, to ce i svaka van-teritorijalne akcija NATO-a postajati utoliko "prirodnija" i prihvatljivija.

26. Reforma samog NATO-a ce ovako duze potrajati; ukljucivanje novih clanica bi moglo cak i oslabiti sam savez te izazvati niz sukoba oko raspodjele troskova i rasporeda snaga (ovlasti) unutar njega.

27. Kako sada stvari stoje, nece doci do novog rasporedjivanja nuklearnog naoruzanja. No sto ce u tom smislu donijeti buducnost? Ovime Rusija moze jedino biti stimulirana da svoj nuklearni arsenal i dalje unapredjuje.

28. Ratificiranje odluka od strane trenutacnih clanica NATO-a moze izazvati podjele u savezu koje bi lako mogle koincidirati sa trenutkom odluke o ostajanju ili povlacenju trupa iz Bosne. Doista, tko ce platiti te sve racune? A tko to ima moc da natjera druge vlade, ili drugacije receno, njihove poreske obveznike, da plate te racune?

29. Argument tipa "pogledajte Bosnu" je takodjer krivotvoren. Rusi ni u njoj nisu ravnopravni; Dayton ne predstavlja mirovni ugovor vec samo kompleksni sporazum o prekidu vatre. Iz njega nece proizaci jedinstvena drzava kroz dobrovoljni pristanak njenih drzavotvornih clanica - konstituenata. NATO/SFOR i ostali trenutno tvore autoritarnu protektoratu slicnu misiju koja daleko nadmasuje sve sto je Ugovor iz Daytona predvidjeo, dok u isto vrijeme niti jedan od sukoba koji i jesu odvukli ovu zemlju u katastrofu jos nije razrjesen. NATO je stupio na pozornicu u zavrsnici svih gresaka koje su nacinili Zapadni akteri, Evropska Unija i narocito SAD, u pokusajima da se ovaj sukob prevlada, sve od 1991. Upravo je Bosna upotrebljena da bi se spasio NATO, te da bi mu se priskrbio novi razlog vlastitog postojanja (raison d' etre) u trenutku u kojem mu je prethodni uzdrman.

30. Analizirajmo koje su to opasnosti koje danas prijete Evropi i ljudskoj civilizaciji u opste? Odgovor ukljucuje unistavanje okolisa (degradaciju zivotne sredine), pretjeranu eksploatacija prorodnih bogatstava, socijalno-ekonomsku krizu, otudjenje, terorizam, financijske lomove, brojne globalne nejednakosti, siromastvo, droge. Niti jedna od navedenih opasnosti ne moze se otkloniti uporabom NATO-ovih vojno-orijentiranih obrambenih snaga ili sigurnosnih politika (nacela) pa tako niti njegovo sirenje ne moze ni najmanje doprinijeti u ovom smislu.

31. Dodatnu prijetnju svjetskom miru predstavljaju i nuklearno naoruzanje i sva druga oruzja za masovno unistavanje. Nikakav razlog ne moze opravdati njihovu upotrebu. U prilog svemu do sada vec recenom, svjedoci smo i opadanja kontrole nad nuklearnim tehnologijama i fisionim materijalima. Sirenje NATO-a ne samo da ne pojacava legitimitet ovakvih moralno nebranjivih kretanja, vec im ga ono, samo po sebi, upravo oduzima.

32. Prosirenje NATO-a ce samo po sebi nuzno povecati prodaju naoruzanja i vojnih tehnologija sa oznakama 'Made in USA'. Nove ce clanice vjerojatno teziti da pribave americku tehnologiju. Na taj ce se nacin evropski proizvodjaci oruzja suociti sa dodatno pojacanom konkurencijom iz SAD. Da bi joj parirali oni ce se udruzivati u sve vece i jace koncerne koje ce onda biti sve teze i teze politicki kontrolirati.

33. Njemacka i Velika Britanija su vazne zemlje domacini za baze SAD-a, kako za ratne operacije, tako i za mirnodopske "humanitarne intervencije" te za operacije ocuvanje mira, tzv. 'peacekeeping' misije. Ova cinjenica samo moze doprinijeti podjelama unutar EU-a te dalje narusiti njihov - ionako sasvim nerealan - plan da "progovore jednim glasom" o pitanjima koja se ticu sigurnosti i medjunarodne politike.

34. Ukoliko doista kod istocnih Evropljana postoji tako izrazena zelja da postignu i dokazu svoje pripadanje "Zapadu", zar je onda zapadna Evropa toliko intelektualno, kulturno i privredno siromasna da im ne moze ponuditi nista drugo osim militariziranog "Zapadnjastva"? Zasigurno postoje i bolji nacini kojima im se moze pomoci da razviju vlastite identitete.

35. Zemlje koje to ne zele, ili pak zele ali jos uvijek nisu ukljucene, sirenje NATO-a stavlja u tezak polozaj; lako je moguce da ce se one sada a i ubuduce osjecati jos nesigurnijima.

36. Uspostavljenu vojnu ravnotezu konvencionalnih snaga nova clanstava mogu samo poremetiti.

37. Integracija (usaglasavanje) mentaliteta, obrazovanja, unutarnje operativne efikasnosti i jezika unutar NATO-a biva sve teza sa prijemom svake nove clanice.

38. Ministar vanjskih poslova Ceske Republike vec je izjavio kako je njegova zemlja spremna da prihvati i nuklearne projektile.

39. Madjarska, nova clanica, cak i nema zajednicku granicu sa bilo kojom drugom clanicom NATO-a.

40. Madjarska i Slovacka imaju vazne i velike a jos uvijek nerazrjesene probleme.

41. Balticke drzave permanentno imaju burne, nerjesene odnose sa Rusijom; tako ce "novi NATO" biti shvacen kao potpuno "anti-ruski ( mnogo vise nego da su u clanstvo primljene na pr. Finska ili Svedska."

42. Zbog sirenja NATO-a Rusija bi mogla odbiti ratificirati START 2. Sirenje NATO-a ce nuzno dati snagu militaristickim, nacionalistickim i drugim nazadnim krugovima u samoj Rusiji.

43. Rusija dobija dodatni razlog u prilog vlastitog nuklearnog naoruzavanja, cime uostalom jedino i moze kompenzirati ogromnu premoc NATO-a u konvencionalnom oruzju. Na upravo takav nacin, ukoliko bas i nemate neprijatelja, uvek mozete jednog sami sebi proizvesti.

44. Bivsa Istocna Njemacka je ne-nuklearna zona; zona oslobodjena nuklearnog naoruzanja je trebala jos obuhvatiti i sve novopridosle zemlje plus Ukrajinu i Belorusiju. Uz sirenje NATO-a to ce doista biti tesko izvedivo. Brojni mirovni prijedlozi i alternative te ranije ugovarani sigurnosni aranzmani izgledati ce "manje realni" nakon prosirenja NATO-a.

45. Razlicitosti i pluralizam mogu samo doprinositi sigurnosti i opstanku. Nasuprot tome,sirenje NATO-a samo prisiljava sve vise i vise zemalja da pocnu razmisljati na isti nacin, tj. ili da nemaju vlastito neovisno misljenje ili da misle jednako kao i velika sila (velike sile).

46. Sto ce vise clanica buti ukljuceno u buducnosti to ce ostalima postajati teze da ostanu vani. "Pripadnost stadu" ce veoma brzo postati maksima za sve male i neutralne zemlje. Pojacano stremljenje (cak i) Svedske u pravcu de facto clanstva u NATO-u, dodatno ukazuje na to u kom pravcu vjetrovi pusu.

 

22. April 1998. Dr Jan Oberg, Director.

 


Home

New

PressInfo

TFF

Forums

Features

Publications

Kalejdoskop

Links



The Transnational Foundation for Peace and Future Research
Vegagatan 25, S - 224 57 Lund, Sweden
Phone + 46 - 46 - 145909     Fax + 46 - 46 - 144512
http://www.transnational.org   E-mail: tff@transnational.org

Contact the Webmaster at: comments@transnational.org
Created by Maria Näslund      © 1997, 1998, 1999 TFF